Muamera Mahmutović Foto: Adnan Bubalo
“Vodu smo morali nositi s bunara da pojimo krave, sve je bilo ručno. Imamo dvije curice, jedna je treći razred, druga će sada u prvi, i bilo je teško oko vode – mala djeca, štala, veš, suđe, za sve je trebala voda. Imali smo vodu s izvora, ali kada nema kiše presuši, kad je ima znao je biti slab pritisak, i onda smo se snalazili kako znamo, vodu za kuću smo kupovali”, priča nam Muamera Mahmutović koja sada napokon veš ne mora prati ručno:
“Mašinu za pranje veša prije nisam mogla koristiti. Sada kako imamo gradsku vodu, mogu i da perem ćilime i krečim kad hoću, prije sam morala čekati zima da dođe da to radim, jer je tada bio bolji pritisak. Sve je puno lakše kad se ima voda u kući, vrlo sam zadovoljna”.
Ranije nosili vodu u kantama, sad krava sama nosom aktivira pojilicu
Suprug Semir kaže kako mu je samo donošenje vode za krave ranije predstavljalo dodatni problem, uz sve poslove na farmi.
Semir Šehić Foto: Adnan Bubalo
“Prije smo morali vodu nanositi kantama, sad krava sama pritisne pojilicu nosom i pije koliko hoće i kad hoće. Bilo je teško, ljudi su dovlačili s traktorima, dovuku po kacu, i tako svaki dan."
Semir Šehić
Voda u Gornju Bioču je stigla kroz Projekat općinskog okolišnog upravljanja (MEG2) kojeg zajednički finansiraju Švedska, Vlada Švicarske, Vlada Češke Republike, te Evropska unija, a provodi ga Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH. Općina Ilijaš jedna je od osam partnerskih jedinica lokalne samouprave koje su ostvarile najveći napredak na polju dobre uprave i zaštite okoliša čime je ostvarila pravo na finansijsku podršku za realizaciju svojih infrastrukturnih projekata iz oblasti okoliša.
Uz projekat proširenja vodovodne mreže u Gornjoj Bioči, u Općini Ilijaš kroz MEG2 je sufinansiran i projekat Izgradnja kanalizacione i oborinske mreže u naselju Banovac gdje je položen novi cjevovod, a sve uz sufinansiranje Općine Ilijaš i Kantona Sarajevo.
Podršku pružaju i sami građani, pa je tako Esad Šehić donirao dio svog zemljišta na kojem je izgrađen rezervoar s kojeg će on i njegovi sugrađani dobijati vodu.
Esad Šehić Foto: Adnan Bubalo
“Besplatno sam dao zemljište kako bi nam svima bilo bolje. Puno nam znači voda, i bez razmišljanja sam se odlučio dati koliko god je bilo potrebno zemlje da nam se izgradi rezervar”, kaže nam Esad kojem je na dan naše posjete priključena voda:
“Imali smo neku količinu vode koja je bila nedovoljna, ljeti nestane, i moraš se boriti kako znaš”, kaže Esad, a supruga Vahida ističe kako sada neće morati brinuti hoće li biti dovoljno vode za sve njihove potrebe:
Vahida Šehić Foto: Adnan Bubalo
“Najviše smo čuvali za banju, a za ostalo šta bude, donosili smo, snalazili se. A onda nas je sreća obasjala.”
Ovo je novi početak za nas
U razgovor se uključuje i mještanin Nermin Durmo koji kaže kako je sretan što se nakon 60 godina u svojoj kući okupao vodom iz gradskog vodovoda:
Nermin Durmo Foto: Adnan Bubalo
Fadila Suša Foto: Adnan Bubalo
“Kada nam je jučer priključena voda, prvo smo se svi okupali, da vidimo kako izgleda kupati se gradskom vodom. Posebno važno je što sada imamo čistu i provjerenu vodu, jer voda koju smo prije pili nije bila kontrolisana, u njoj je bilo pijeska, to su bili improvizovani priključci i “klizeća” voda koja ljeti nestaje. Kod mene je već unazad 15 dana prije priključenja već nije bilo.”
Nermin Durmo
Durmo pojašnjava kako su mještani sami sebi morali praviti redukcije:
“Bilo nas je tri kuće na jednom bunaru, i ako neko pusti više vode, onda nema za sve. Priliv je bio 300 litara dnevno, i zamislite kada to treba rasporediti na 20-ak osoba, svi bi da se okupaju, operu veš”, kaže Esad, a u razgovor se uključuje supruga Fadila:
“Mašina za veš je je nekada mogla, nekada nije mogla da radi- Nama ova voda znači kao da nam je neko došao i rekao – evo vam novi život. Kada je došla voda, k’o da smo se rodili!”
Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice “Luka” Elmin Brkić kaže kako je dovođenjem vode u Gornju Bioču riješen veliki problem za stanovništvo naselja:
Elmin Brkić Foto: Adnan Bubalo
“Imali smo veliki problem u ljetnom periodu, stanovništvo je ostajalo bez vode, snalazili su se sami, morali smo ih snabdjevati i sa cisternama, i dolaskom gradskog vodovoda riješen jedan od gorućih problema na području naše mjesne zajednice.”
Elmin Brkić
Vijećnik u Općinskom vijeću Ilijaš Muhamed Handžić dodaje kako dolazak vode otvara nove perspektive za razvoj čitavog kraja:
“Prvi put na ovim prostorima imamo jedan ovakav projekat koji je od životnog značaja za zajednicu koja broji 150 domaćinstava. Stigao je vodovod, ljudi se polako priključuju, i ovo je jedan novi početak za nas. Ovo je perspektivno područje s obzirom da je na regionalnom putu koji se veže za Sarajevo, tako da imamo tendenciju daljnjeg naseljavanja i cijenimo da će vrlo brzo ovdje biti najmanje 500 domaćinstava”.
Implementirane i važne odredbe Zakona o vodama Kantona Sarajevo
Direktorica Javnog komunalnog preduzeća “Vodostan” d.o.o. Ilijaš Belma Zukić kaže kako su kroz projekat Sufinansiranje izgradnje vodovodnog sistema naselja Bioča, kojim su izgrađeni novi rezervoar i dvije nove pumpne stanice, uz direktni benefit za građane ispunjene i određene zakonske obaveze:
“Realizacijom projekta sufinansiranim bespovratnim sredstvima iz MEG2 građani više od 40 domaćinstava naselja Bioča su priključeni na centralni sistem vodosnabdjevanja i ušli su pod ingerencije Preduzeća. Dodatni značaj je da je jedinica lokalne samouprave završivši ovaj projekat implementirala i odredbe Zakona o vodama Kantona Sarajevo koji je naložio da jedinica lokalne samouprave kao osnivač preduzeća treba da preuzme sve lokalne vodovode i da ih preda pod upravljanje, odnosno pod kontrolu javnom komunalnom preduzeću. Pokrivenost uslugom javnog vodosnabdjevanja na našoj općini je veća od 93 posto što je značajna i velika brojka, na primjer u odnosu na prosjek u FBiH koji iznosi 75 posto”.
Mirnes Ćustović iz JKP “Vodostan” dodaje kako je i projekat Izgradnja kanalizacione i oborinske mreže u naselju Banovac također umnogome olakšao život stanovništvu tog kraja:
Belma Zukić Foto: Adnan Bubalo
Mines Ćustović Foto: Adnan Bubalo
“Naselje je i ranije imalo kanalizaciju, ali je bila neadekvatnog profila, zastarjela, imala je kvarove, uz ubrzanu gradnju do koje je došlo na tom području. Sada je tu veliki broj novih zgrada, tako da je usljed velikih padavina dolazilo i do izljevanja kanalizacije na saobraćajnicu, pri čemu je dolazilo do plavljenja ispred katoličke crkve i dva tržna centra. Rješenjem ove kanalizacije u tom dijelu grada su u potpunosti riješeni problemi i fekalne i oborinske vode.”
Mirnes Ćustović
Adna Masnopita iz Službe za saobraćaj, stambeno-komunalne poslove i građenje u Općini Ilijaš kaže kako je ova Služba implementirala projekat Izgradnja kanalizacione i oborinske mreže u naselju Banovac unutar kojeg je jednim dijelom izgrađena nova kanalizaciona i oborinska mreža, a jednim dijelom rekonstruisana:
“Na ovom lokalitetu u toku je izgradnja šest novih zgrada na pet etaža, te regulisanje kanalizacione mreže za novoizgrađene objekte planirane ovim projektom. Ovo je vrlo složen projekat, planirana je izgradnja jednog kilometra kanalizacione i oborinske mreže, i zbog svoje složenosti implementiran je kroz tri faze, od čega je Općina Ilijaš s UNDP-om kroz MEG projekat implementirala drugu fazu, gdje smo uspjeli izgraditi 300 metara fekalne i oborinske kanalizacione mreže”, kaže Adna Masnopita, potcrtavajući kako su projektom obuhvaćeni novoizgrađeni stambeni objekti, novoizgrađeni gradski stadion, reciklažno dvorište, kao i svi poslovni objekti koji se nalaze u tom obuhvatu:
“Prema nekim procjenama, ukupan broj korisnika mreže na godišnjem nivou je oko 100.000, od čega je polovina njih iz ranjivih kategorija. Pored velikog broja korisnika, značajan je i za zaštitu okoliša i pokazuje da je Općina Ilijaš mjesto ugodnog boravka i stanovanja”.
Adna Masnopita Foto: Adnan Bubalo
Merima Osmanović Foto: Adnan Bubalo
Povezivanje građana i lokalne zajednice
Uz infrastrukturnu komponentu, pomoćnica načelnika Općine Ilijaš Merima Osmanović kao posebno važno ističe povezivanje građana i lokalne zajednice, kao i činjenicu da je ova Općina od 21 lokalne zajednice bila prvoplasirana na rang listi MEG partnerskih lokalnih samouprava koje su ostvarile najveći progres na polju jačanja dobre uprave i zaštite okoliša te su svojim radom i zalaganjem ostvarile pravo na dodjelu bespovratnih finansijskih sredstava.
“Projekat je uključivao dosta reformskih procesa koji su se odnosili na sam rad Općinskog vijeća, organa uprave i određenih službi, a partner u projektu je bilo i JKP “Vodostan”. Projekat je bio veoma zahtjevan, sa dosta indikatora koji su unaprijedili rad lokalne zajednice i doprinijeli većem povezivanju općinskih službi sa našim komunalnim preduzećem. Na određeni način u projekat su bili uključeni i građani, bio je baziran na transparentnom radu općine i što većem uključivanju građana, kako bi se zadovoljile i njihove potrebe, da budu uključeni u budžet i korištenje budžetskih sredstava, te da svojim angažmanom daju određene ideje, odnosno zahtjeve koji se mogu realizovati u lokalnoj zajednici”.